Uru nke mmụta dijitalụ

Ịmụ ihe dijitalụa na-eji n'ime akwụkwọ ntuziaka a iji zoo aka na mmụta na-eji ngwa na akụrụngwa dijitalụ eme ihe, n'agbanyeghị ebe ọ na-eme.

Nkà na ụzụ na ngwaọrụ dijitalụ nwere ike inyere nwa gị aka ịmụta n'ụzọ na-arụ ọrụ maka nwa gị.Ngwa ndị a nwere ike inye aka gbanwee ụzọ e si ewepụta ọdịnaya yana otu esi enyocha mmụta.Ha nwere ike ime ka nkuzi haziri nkeonwe dabere n'ihe ga-enyere nwa gị aka ịmụta.

Ruo ọtụtụ iri afọ, ọtụtụ klaasị America ewerela usoro nkuzi “otu nha dabara na niile”, na-akụziri ụmụ akwụkwọ na-eto eto ma na-eleghara ihe dị iche iche nke onye mmụta ọ bụla anya.Teknụzụ agụmakwụkwọnwere ike ịkpali anyị n'igbo mkpa nke nwa akwụkwọ ọ bụla na inye nkwado ahaziri maka ike na mmasị nwa akwụkwọ ọ bụla.

Iji hazie mmụta nkeonwe, ahụmịhe mmụta na akụrụngwa enyere kwesịrị ịdị na-agbanwe agbanwe ma kwesịkwa imeghari ma wulite na nka nwa gị.Ị maara nwa gị nke ọma.Soro ndị nkuzi nwa gị na-arụkọ ọrụ iji nyere ha aka ịghọta mkpa nwa gị nwere ike itinye aka na mmụta nke ahaziri onwe ya.Akụkụ ndị dị n'okpuru na-akọwapụta ụzọ dabere na teknụzụ nwere ike inye aka hazie agụmakwụkwọ nwa gị.

Ọmụmụ ahaziri onwe ya bụ ụzọ nkuzi nke na-akwado ahụmịhe mmụta dabere na ike, mkpa, nkà na mmasị nwa akwụkwọ ọ bụla.

Ngwa dijitalụ nwere ike ịnye ọtụtụ ụzọ iji tinye nwa gị aka na mmụta ahaziri onwe ya.Enwere ike ịkpali ndị na-amụ ihe n'ịmụta n'ụzọ dị iche iche, na ọtụtụ ihe dị iche iche nwere ike imetụta ntinye aka mmụta na ịdị irè.Ndị a gụnyere:

• mkpa (dịka ọmụmaatụ, nwa m nwere ike iche n'echiche iji nka a na-abụghị ụlọ akwụkwọ?),

• mmasị (dịka ọmụmaatụ, nwa m ọ na-enwe mmasị na isiokwu a?),

• omenala (dịka ọmụmaatụ, mmụta nwa m ọ na-ejikọta na omenala ha na-enweta na-abụghị ụlọ akwụkwọ?),

• Asụsụ (dịka ọmụmaatụ, ọrụ a na-enye nwa m ọ na-enyere aka wulite okwu, ọkachasị ma ọ bụrụ na Bekee abụghị asụsụ nwa m?),

Nke a nwere ike iji Qomoigodo ụmụ akwụkwọ klaasịiji nyere nwa akwụkwọ aka itinye aka na klaasị.

• Ọmụma ndabere (dịka ọmụmaatụ, enwere ike ijikọ isiokwu a na ihe nwa m amabu ma nwee ike wulite na ya?), na

• dị iche iche n'otú ha si ahazi ozi (dịka ọmụmaatụ, nwa m ọ nwere nkwarụ dị ka nkwarụ mmụta kpọmkwem (dịka, dyslexia, dysgraphia, dyscalculia), ma ọ bụ nkwarụ anụ ahụ dị ka kpuru ìsì ma ọ bụ ọhụụ, ntị chiri ma ọ bụ ntị ntị? Nwa m nwere ọdịiche mmụta nke na-abụghị nkwarụ, mana nke ahụ na-emetụta ụzọ nwa m si ahazi ma ọ bụ nweta ozi?)